Affiliates menu

Član 6. Žene sa invaliditetom

341. Jedan od principa na kojima počiva SUPOSI jeste i jednakost muškaraca i žena. To podrazumeva ugrađivanje rodne ravnopravnosti u politike – naročito značajno kada se radi o najugroženijim grupama kao što su osobe sa invaliditetom. SUPOSI definiše rodnu ravnopravnost, navodeći da ona podrazumeva da muškarac i žena imaju jednake uslove za ostvarivanje potpunih ljudskih prava i mogućnost da doprinesu nacionalnom, političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom napretku, kao i da podjednako uživaju koristi od tog napretka. Pored toga, rodna ravnopravnost uključuje obavezu Vlade da vodi politiku jednakih mogućnosti; da bliže definiše sadržaj načela ravnopravnosti u pojedinim oblastima društvenog života, posebno u sferi ekonomije i politike; ustanovljavanje mogućnosti preduzimanja mera afirmativne akcije radi otklanjanja faktičke neravnopravnosti; i zaštitu prava na ravnopravnost.

342. SUPOSI je predviđen poseban cilj koji se odnosi na razvijanje i osiguravanje jednakih mogućnosti za žene sa invaliditetom za ravnopravno i aktivno učešće u životu zajednice, u okviru tog cilja predviđene su sledeće mere:

  • Razvijati i obezbediti pristup potrebnim i odgovarajućim servisima za žene sa invaliditetom u cilju podizanja kvaliteta života;
  • Podizati svest društva i osoba sa invaliditetom o relacijama između pola, roda i invalidnosti;
  • Obezbediti informacije o položaju žena sa invaliditetom u odnosu na njihove društvene uloge i posebnu ranjivost u odnosu na porodično nasilje;
  • Obezbediti informacije o ženskim ljudskim pravima (reproduktivno pravo) ženama sa invaliditetom;
  • Preduzeti mere na sprečavanju nasilja, zlostavljanja i eksploatacije žena sa invaliditetom;
  • U saradnji sa relevantnim institucijama i organizacijama osoba sa invaliditetom razvijati i primeniti programe psihosocijalne i pravne podrške ženama sa invaliditetom koje su preživele nasilje, zlostavljanje i zloupotrebu;
  • Pružiti podršku organizacijama i institucijama koje se bave nasiljem nad osobama sa invaliditetom;
  • Preduzeti mere i aktivnosti u cilju povećanja nivoa znanja i veština žena sa invaliditetom za ravnopravno i aktivno učešće u životu zajednice.

343. Strategija sprečavanja nasilja nad ženama posebno apostrofira žene sa invaliditetom.

344. Akcionim planom za sprovođenje Nacionalne strategije za poboljšanje položaja žena i unapređenje rodne ravnopravnosti, kao deo aktivnosti opšteg cilja Povećanje učešća žena u procesima odlučivanja i ostvarivanje ravnopravnosti polova kao aktivnost predviđeno je, između ostalog, stvaranje preduslova za učešće žena iz dvostruko ili višestruko diskriminisanih grupa u javnom i političkom životu. U okviru realizacije ovog cilja planirana je promotivna kampanja pod nazivom Kapaciteti žena sa invaliditetom, čija je svrha podizanje opšte svesti o kapacitetima žena sa invaliditetom kao i pilot projekti i seminari namenjeni ovoj kategoriji građanki u cilju povećanja njihovog učešća u javnom i političkom životu.

345. Ciljem Poboljšanje zdravlja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti u zdravstvenoj politici predviđen je poseban cilj – obezbeđivanje dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite za žene, posebno za žene iz višestruko diskriminisanih grupa.

346. Nacionalni akcioni plan zapošljavanja za 2011. godinu 63 (NAPZ), žene svrstava u tzv, "ranjive kategorije" koje će zajedno sa kategorijom teže zapošljivih lica, a naročito iz ruralnih i devastiranih područja imati prioritet pri uključivanju u mere aktivne politike zapošljavanja preko Nacionalne službe za zapošljavanje.

Napomena #63
Službeni glasnik RS br. 55/10 i 4/11.
Povratak

347. Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti 64 i ZPRZOSI, zasnivaju se na načelima antidiskriminacije i rodne ravnopravnosti i uvode novine u oblasti zapošljavanja.

Napomena #64
Službeni glasnik RS broj 36/09.
Povratak

348. Na evidenciji nezaposlenih NSZ, zaključno sa 31. decembrom 2009. godine je 7.156 žena sa invaliditetom, odnosno 32,49% od ukupnog broja OSI. Od tog broja 5.929 žena aktivno traži posao.

349. Na evidenciji nezaposlenih NSZ, zaključno sa 31. decembrom 2010. godine je 6.672 žena sa invaliditetom, odnosno 32,70% od ukupnog broja OSI.

350. Na evidenciji nezaposlenih NSZ, zaključno sa 30. junom 2011. godine je 6886 žena sa invaliditetom, odnosno 33,16% od ukupnog broja OSI.

351. Uključenost žena sa invaliditetom u mere aktivne politike zapošljavanja u 2009. godini:

  • na sajmovima zapošljavanja učestvovalo je 1.298 osoba sa invaliditetom, od toga 24,94% su žene;
  • na obuku u klubu za traženje posla uključeno je 79 osoba sa invaliditetom invaliditetom, od toga 31,64% su žene;
  • obuku za aktivno traženje posla završilo je 349 osoba sa invaliditetom, od toga 34,50% su žene;

352. Uključenost žena sa invaliditetom u mere aktivne politike zapošljavanja u 2010. godini:

  • na sajmovima zapošljavanja učestvovalo je 1.773 osobe sa invaliditetom,od toga 29,89% su žene;
  • na obuku u klubu za traženje posla uključeno je 54 osobe sa invaliditetom, od toga 50% su žene;
  • obuku za aktivno traženje posla završilo je 310 osoba sa invaliditetom, od toga 33,87% su žene.

353. Tokom 2010. godine 3.681 nezaposlena osoba sa invaliditetom se prijavila na evidenciju NSZ, od čega je 1.172 žena sa invaliditetom.

354. U okviru programa i mera namenjenih ženama u NAPZ za 2011. godinu predviđene su i afirmativne akcije usmerene prema teže zapošljivim i višestruko diskriminisanim ženama na lokalnom tržištu rada.

Praksa

355. Prema izveštaju Žene sa invaliditetom u Srbiji 65 udruženja ...IZ KRUGA, organizacije za zaštitu prava i podršku ženama sa invaliditetom Srbije i Centra za monitoring i evaluaciju iz decembra 2009. godine. Uprkos aktivnostima Republike Srbije na polju unapređivanja prava žena, položaj žena sa invaliditetom nije prepoznat na adekvatan način. Analiza Žene sa invaliditetom u Republici Srbiji ilustruje nevidljivost žena sa invaliditetom i nedostatak pravne reakcije na specifične oblike nasilja i diskriminacije kojoj su izložene zbog svog drugačijeg položaja. Žene sa invaliditetom ostaju tri koraka iza u pravima koje uživaju ostali građani i građanke. Njihovu višestruku diskriminaciju ne tretiraju ne samo zakoni već izostaje i društvena akcija, koja je samo deklarativno usmerena na rešavanje ovog problema.

Napomena #65
Integralna verzija izveštaja nalazi se u Aneksu II.
Povratak

top